O Župi
Crkva sv. Franje Ksaverskoga
Građena od 1748-1752. godine, na sjevernom izlazu iz grada u prodolu na zaravninu između Cmroka i Mirogoja, ponad Medvešćaka, dala je i ime samostanu kojega su franjevci trećoredci počeli graditi kada su došli u Zagreb . A i cijelom okružju.
1. Povijesne crtice svetišta
Kada su prvi Isusovci došli u Zagreb 1606., kupili su dva posjeda u kraju koji se zvao SVETI MIRKO, vjerojatno po kapelici sv. Mirka. Godine 1618. podigli su veliku jednokatnu zgradu. Nakon proglašenja svetima 1622. sv. Ignacija i sv. Franje Ksaverskog koji je osobito bio štovan u Zagrebu, njemu na uspomenu dadoše zagrebački Isusovci svome ljetnikovcu ime SVETI KSAVER - 1647.
PRVA CRKVA SV. FRANJE KSAVERSKOGA
Grof Nikola Erdedi, koji je bio osobiti štovatelj sv. Franje Ksaverskog, dao je sagraditi u vinogradu kapelicu 1657., a 1674. kapelica je produžena. Razvilo se hodočašće na Sv. Ksaver iz mnogih krajeva okolice grada Zagreba.
GRADNJA DANAŠNJE CRKVE I KRIŽNOGA PUTA
Kapelica je bila premala za potrebe onoga vremena i 1748. postavljen je temelj za gradnju sadašnje crkve koja je završena 1752. u baroknom stilu. Iz stare kapele prenijeti su oltari , inventar, crkveno posuđe, ruho i sve ono što je krasilo staru kapelu.
Stari oltari bili su premaleni za novu crkvu pa su napravljeni novi. Godine 1754. najprije je postavljen lijevi bočni oltar u čast Blaženoj Djevici Mariji, te 1756. desni i to u čast svetoga Alojzija Gonzage i glavni oltar 1757. Oltari su plod zrelog baroka, a izradili su ih anonimni austrijski majstori.
Godine 1758. maknuta je stara kapelica, te Isusovci zasadiše grabovo drveće koje se razvilo u prekrasan gaj. Ovdje su već od prije imali Kalvariju, tj. Isusa raspetoga između dva razbojnika, te urediše Križni put s 12 postaja. Kada je 1773. ukinut red Isusovaca postade crkva sv. Franje Ksaverskog područnom kapelom župe sv. Marka. I polako je počela propadati dok nije biskup Haulik 1840. temeljito obnovio i umjesto tri drvena Križa dao postaviti tri kamena Križa.
Neko vrijeme se to održavalo te nemarom i nebrigom počelo propadati. Takvu pustoš nisu mogle dopustiti rodoljubne hrvatice koje su okupljene u udruge "Tomislav" i "Hrvatska žena". Godine 1925. kada je hrvatski narod slavio tisućgodišnjicu kraljevstva hrvatskog odlučiše obnoviti crkvu sv. Ksavera, postaje križnog puta, te na ulazu u Kalvariju portal. Inicijativu za ovaj posao dade gospođa Marija Kumičić, predsjednica društva "Hrvatska žena". Novi portal i kapelice križnog puta izvedene su prema projektima arhitekta prof. Ćirila Ivekovića. Radovi su završeni 1926.
2. Franjevci trećoredci glagoljaši na sv. Ksaveru
Trećoredci su došli na Ksaver 1923. Tu je ideju osobito podržavao krčki biskup A. Mahnić, te zagovornik i glavni sudionik ostvarenja veliki ljubitelj staroslavenskog i glagoljice Svetozar Ritig, župnik sv. Marka koji posebnom darovnicom poklanja trećoredcima crkvu sv. Franje.
Službeno uvođenje trećoredaca u posjed crkve uslijedilo je na blagdan sv. Franje Ksaverskog 3. prosinca 1923. U prve dvije godine fratri stanuju iznad sakristije, a u isto vrijeme gradi se samostan prema nacrtu arhitekta Brune Bauera. Samostan je mlad i okružuje barokni kompleks crkve.
Od 1927. sjedište je uprave ove provincije i od tada pa do danas u njemu se odgaja podmladak ove starodrevne provincije. Fratri su proslavljali bogoslužje na staroslavenskom jeziku. Godine 1928. sa sjeverno-istočne strane crkve prigrađena je kapelica Gospe Lurdske u koju je 3. prosinca na svečan način preneseno tijelo biskupa Mahnića. Godine 1942. crkva je željom i odredbom nadbiskupa Alojzija Stepinca postala župno središte novoosnovane Župe Sv. Franje Ksaverskoga, te je samostan dao i župne prostorije.
Potreba za obnovom ponukala je fratre da to učine. Godine 1981. započelo se s gradnjom nove kupole na crkvi, obnavljanjem prostora za sjemeništarce, dogradnjom samostanskog blagovališta te novim objektom za život i rad časnih sestara.
Potpuna rekonstrukcija započela je 1989. po projektu i nadzorom doc. dr. Vere Marsić, diplomirani inženjer građevinarstva: samostana, crkve, postaje križnog puta, tri Križa koje je isklesao gospodin Ante Krčini? (stari su bili dotrajali), portal na ulazu u Kalvariju, a radilo se na uređenju okoliša i prostora ispred crkve. Obnovljeni samostan blagoslovljen je službeno 1996.
Umjetnički inventar
Kada je u ovaj samostan prenijeto sjedište provincijalata prenesena je i izuzetno bogata arhivska građa koja se do tada čuvala u arhivu provincijalata u Zadru i još nekim samostanima na Kvarneru i sjevernoj Dalmaciji. U samostanu su između ostalog: Prvotisak glagoljskog misala iz 1483., Klimantovićev zbornik iz 1501, Ivančićev zbornik s kraja 15. stoljeća, raskošne misnice, kadionica s laicom iz 1518., srebreni barokni sviječnjaci iz sredine 18. stoljeća, kaleži i drugo crkveno ruho i posuđe, samostanski pečati (jedan iz 16. st., ...), Zbirka glagoljskih rukopisa (negdje oko 50 liturgijskog i gospodarskog sadržaja). Zbirka pergamena (preko 500) od 14. do 18. stoljeća, te bogata knjižnica (sve je još u dotjerivanju).
U novije doba crkvi i samostan je obilježio akademski slikar Zlatko Žulentić. Na glavnom oltaru u sredini je slika sv. Franje Ksaverskog postavljena 1963., a nešto iznad na vrhu oltara je Kristova glava. U svetištu su s obadvije strane velika platna: Govor na gori i umnoženje kruha i riba na jednim platnu i Oproštajna večera na drugom platnu, a u crkvi je Emaus i sv. Franjo Asiški propovijeda pticama.
Osim nabrojanih slika u crkvi naslikao je još mnogo slika za samostan od kojih se veliki broj nalazi u samostanskoj blagovaonici, neprestano izložene pogledu i srcu domaćih fratara i njihovih gostiju.
3. Apostolat i župni pastoral
Od 1925. dva fratra obnažaju dužnost kateheta u obrtničkoj školi i u večernjoj šegrtskoj školi. Ta je tradicija potrajala do kraja II. svjetskog rata, s tim da su poslije dobili još nekoliko katehetskih mjesta. Od doseljenja u samostan redovnici pomažu u pastoralnim radu susjednim župama, osobito Remetama, služeći misu u Gračanima na veće blagdane. Godine 1936. jedan je redovnik imenovan kapelanom u Remetama, drugi 1937. u sv. Ivanu, 1938. treći biva imenovan kapelanom u Šestinama.
Po dolasku na Ksaver redovnici obnavljaju i "Ksaversko proštenje", koje se obavlja na petu nedjelju po Uskrsu, a kasnije na 6. uskrsnu nedjelju. Isto tako odmah nakon obnove Kalvarije 1925. obnovljena je pobožnost Križnoga puta u nedjelje na Kalvariji. Godine 1936. po Naumovcu i Kalvariji održava procesija Uskrsnuća na Veliku subotu, tijelovska procesija i u svibnju svibanjske pobožnosti i propovjedi.
Nadbiskupskim dekretom o osnutku župe, uz župnika su osnovana i dva kapelanska mjesta. Župu je otvorio 20. rujna 1942. osobno nadbiskup zagrebački Alojzije Stepinac s misom na staroslavenskom jeziku.
Dana 11. listopada osnovan je "Zbor Malih križara", organizacija katoličke akcije za djecu, dječake i križarsko sestrinstvo za žensku mladež. (Društvo se dijelilo na "Male križarice" i "Križarice"). Utemeljena je i muška organizacija "Hrvatski katolički muževi" i Ženska "Hrvatske katoličke ?ene". Uz župsku crkvu , u župi je bila kapela sv. Mihovila u Gračanima, u kojoj je slavljena sveta misa svake nedjelje i četvrtka, te kapela sv. Jakova apostola, u kojoj se slavi sveta misa samo na proštenje u posljednju nedjelju mjeseca srpnja. Danas je još jedan liturgijski prostor u domu umirovljenika "Ksaver" što ga je nadbiskup Franjo Kuharić blagoslovio i predao za bogoslužnu upotrebu 1. veljače 1994. To je sada kapela sv. Josipa. U njoj je misa svake nedjelje i blagdana te prema potrebama.
Dana 5. srpnja 1983. osnovan je župa u Gračanima, u koju su ušli svi građanski dijelovi ksaverske župe te dio remetske, koji je bio u društvenom smislu dio Gračana.
Premda je vjeronauk uveden u škole, u župi se i dalje drži župni vjeronauk za sve uzraste. Župa ima dječji i odrasli pjevački zbor, zbor ministranata, biblijsku grupu, Framu (franjevačku mladež), molitveno okupljanje mladih svakog četvrtka, obiteljsko okupljanje ...
Pored redovitog pastoralnog rada fratri ispomažu ostalim župama, vode duhovne vježbe i obnove (nekada i misije), profesori su na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu ...
Izvor: www.franjevcitor.hr
Objavljeno: 25.01.2006.